Rosetta misija

English version

H-B FAQ - 1. dio

Hale-Bopp linkovi

Dok se komet Hale-Bopp gubi u noci vanjskog Suncevog sustava, Europian Space Agency zavrsava planove da prouci jedan drugi komet i to u neposrednoj bilizini - u ROSETTA MISIJI.

Slika letjelice Dok se svijet divi raskosi Hale-Boppa izabrani znanstvenici prate buduci cilj Rosetta misije. Iako pre blijed da se vidi golim okom, komet Wirtanen se poprilicno priblizio Zemlji. Period ovog kometa je svega 5.5 godina. Rosetta ce se susresti sa kometom ne tokom iduceg prolaska 2002, ne cak ni 2008, vec tek 2013. godine. To je vrlo ambiciozna misija ciji je cilj izvrsiti najdulje i najdetaljnije ispitivanje jednog kometa do sada.

Rosseta ce najprije provesti 8 dugih godina leteci kroz Suncev sustav, 'odskakujuci' od planeta da bi prvo u 2011. preletjela blizu kometa, a onda u 4. mjesecu 2012. usla u njegovu orbitu prateci ga tako narednih 17 mjeseci.

Znanstveni zadaci misije: Za vrijeme dugog boravka u neposrednoj blizini jezgre kometa, biti ce snimljena cijela njegova povrsina sa udaljenosti od 10 do 50 km. Dok ce letjelica kruziti oko kometa, brzinom ne vecom od spore setnje, drugi ce instrumenti analizirati prasinu i pare u rijetkoj komi.

Malena sonda (lander) ce biti izbacena na povrsinu kometa radi bliske analize fizickih svojstava i kemiskog sastava same povrsine jezgre.Sonda ce biti u obliku kutije na tri nozice, sposobna za se usidri na mjestu i ukopa u povrsinu. Mozda ce moci i skakati poput skakavca kako bi pronasla novo mjesto za istrazivanje. Kombinacija Solarnih celija i elektricnih baterija trebala bi joj osigurati rad u vremenu od nekoliko mjeseci.

Neka od pitanja na koja mozda dobijemo odgovore: Za vrijeme i nakon prolaska Halleyevog kometa 1986, znanost o kometama je dozivjela velik napredak. Nedavni su kometi otkrili znacajne tajne infracrvenim teleskopima diljem svijeta, no na brojna pitanja jos uvjek nemamo odgovora. Rosetta misija ce pokusati odgovoriti na ta i na mnoga druga pitanja vezana uz ulogu kometa u stvaranju i povijesti Suncevog sustava kao i nase male planete. Evo nekoliko osnovnih problema:

Koliko komet zapravo tezi? Sa Zemlje o tome mozemo samo grubo nagadati. Tocne podatke mozemo dobiti samo od orbitirajuce sonde.
Da li je komet prasnjava kugla leda ili ledena kugla prasine?
Zasto je jezgra kometa tako tamna? Misija Giotto, proucavajuci Haleyev komet, nam je pokazala da je jezgra tamne smedo-crne boje, absorbirajuci cak 96% sunceve svjetlosti. Da li je tamna samo povrsina ili i unutrasnjost kometove jezgre?
Zasto su neki mali djelovi kometa jako aktivni dok ostali dio nije? Po mlezevima plina sa jezgre kometa da se zakljuciti da se njegov sastav bitno razlikuje na nekim 'vrucim tockama'.
Da li je komet sastavljen od jednog komada ili ga cini mnostvo labavo povezanih djelova?
Kako tocno kometi umiru? Zavrsavaju li kao rijedak oblak plina koji se ubrzo izgubi ili pak, nakom sto je sav led izhlapio, ostaje neka neaktivna mineralna masa?
Koji je tocan sastav kometa? Podaci sa Rosette bi trebali pojasniti
- kako su kometi nastali od meduzvjezdane prasine koja je slicnog sastava
- koju su ulogu odirgali u formiranju planeta i punjenju njihovih

"Rosetta je misija koju smo svi cekali," komentira strucnjak za komete Uwe Keller, "Nakon sto sam proveo 6 godina u proucavanju podataka i slika Halleyeve jezgre, mogu reci da su neke od osnovnih znanstvenih pretpostavki jos uvjek u kontradikciji. Da dodemo do rijesenja, potrebno nam je jedno detaljno ispitivanje koje ce nam Rosetta misija omoguciti."

Na kraju nam preostaje samo da se nadamo da cemo dobiti vise odgovora nego novih pitanja.

Tekst napisao:Domjan Svilkovic