Još su starogrčki filozofi znali za komete i držali ih za mistične objekte i nazivali ih "vatrene fakule" (Aristotel). U Kini repatice su predstavljale "nebeske glasnike" (budući da se svaki komet seli iz jednog zvijezđa u drugo tijekom vremena).

Kometi svojom pojavom izazivali su često strah, čudenje pa čak i praznovjerje. Tako su jedni držali da su kometi zapravo "gusti dim ljudskih grijeha...", a drugi su opet komete opisivali kao krvavu loptu sa mačevima... itd. Ljudi su prolazak komete povezivali sa smrću nekog vladara ili propasti nekoga grada. No komet je također inspirirao mnoge poznate umjetnike pa je tako Giotto naslikao "Poklonstvo kraljeva" gledajuci Halleyev komet koji je tada prolazio.

Prvi koji je sustavno počeo proučavati komete bio je Regiomontan (15st.) i opisao je putanju po kojoj se kreću. Astronom Apian je poslije njega došao do zaključka da im je rep uvijek okrenut u suprotnu stranu od Sunca. Nadalje Tycho de Brahe je u svojim promatranjima zaključio da kometi nemogu biti zemaljska isparivanja kako se prije mislilo nego se nalaze puno dalje od Mjeseca (to je zaključio i Seneka još puno prije). Kepler je smatrao da se gibaju po pravcu i da se pojave jednom i nikad više, a Newton je pretpostavio da se kometi gibaju po izduzenim elipsama, gotovo parabolama. Možda najpoznatiji čovjek koji se bavio kometima je Edmund Halley (1656-1724) po kome se zove čuveni komet koji vidimo na nebu svake 73 godine. On je promatranjem Hallejevog kometa zaključio da postoje kometi koji se gibaju po eliptičnim stazama pa ih periodično možemo vidjeti kad se približe Suncu.

Halleyev komet (P/Halley)

Jedan od najpoznatijih kometa. Zadnji put je prošao pored Zemlje 1986 i nažalost je sve razočarao, jer se slabo vidio zbog nezgodne pozicije Zemlje u to doba. Sljedeći put vidjeti ćemo ga tek 2065 godine. Hallejev komet ušao je u perihel 9. 2. 1986 na udaljenosti od 0.587 A.J. od Sunca. Period obilaska oko Sunca mu je 73 godine. Dimenzije Halleyevog kometa su: 8 x 8 x 10 km. Halleyev komet je iz neposredne blizine istaživala sonda Giotto, te sonde Vega 1 i Vega 2.

Hyakutake 1996B2

Komet koji nam je 1996 priredio velike ljepote na nebu nakon, nakon 'neuspjelog' pokušaja da to učini Halley. Otkrio ga je mladi japanski amater astronom Yuji Hykutake i po njemu je dobio naziv C/1995 Y1 Hyakutake. Hyakutake je u perihel ušao 4. travnja 1996 na udaljenosti od Sunca 0.230 A.J. On se Zemlji čak približio na 15 milijuna kilometara što je dosta bliže od Hale-Boppa koji je prošao na 200 milijuna km. Nažalost nije bio toliko sjajan kao Hale-Bopp zbog svojih malih dimenzija.