









|
|


"Al jedno je još pitanje, što nam u velike svima zaokuplja misao i srce. Taj veličanstveni, taj beskrajni kozmos, u kojem je vječno gibanje i komešanje, ali u savršenoj upravo harmoniji - je li taj kozmos - m r t a v? Nema li nigdje iskre organskog života, nema li nigdje u tom bezbroju sunčanih obitelji razumnih bića - nego na jedinoj Zemlji?"
- Oton Kučera, Naše Nebo, 1895
oš su stari Grci pokušavali odgovoriti na pitanje jesmo li sami u svemiru. Od tada se to pitanje
često ponavlja. Čini se da čovjek jednostavno ima neizrecivu želju da vidi svemir pun života.
Pojam privilegiranosti stanovnika Zemlje s obzirom na mjesto u svemiru postupno je tijekom
povijesti gubio značenje. Najprije je utvrđeno da Zemlja nije u središtu Sunčeva sustava, a
potom da nije u središtu naše galaksije. Nakon što je pokazano da nismo smješteni na privilegiranom
mjestu u svemiru, sve se više nameće pitanje naše biološke jedinosti i to ne toliko u smislu forme
i funkcije, koliko u smislu uma i inteligencije. Odgovor na to pitanje pomogao bi nam riješiti
nedoumice vezane uz filozofiju, religiju i znanost. Taj odgovor pomogao bi nam razumjeti život
na Zemlji i biološku prirodu svemira. Pomoću njega spoznali bi lakše tko smo i koja nam je uloga
u prirodi.
|
Vanzemaljci su inspirirali niz umjetnika
|
|
Danas je zahvaljujući nekim znanstvenicima 17. stoljeća (Kepler, Newton, Galileo), a i kasnijih
razdoblja, poznato da svemirom vladaju određeni fizički zakoni. Moguće je da u svemiru, uz
fizičke, postoje i biološki zakoni. Ako takvi zakoni postoje, moguće je da u svemiru postoje
i drugi životi uz ovaj na Zemlji. Moguće je, da uz našu civilizaciju postoje i druge
civilizacije, druge povijesti, religije i kulture. Prema nekim anketama, u novije vrijeme
preko 50% visoko obrazovanih ljudi smatra da postoji život u svemiru negdje na nekim drugim
planetima. Brojni ljudi također tvrde da su vidjeli NLO (neidentificirani leteći objekat)
upravljan nekom vanzemaljskom civilizacijom. Takva masovna reakcija ljudi karakteristična
je u cijelom svijetu. Vjerojatno je dio tog fenomena izraz čovjekove psihe ili čak primarnoga
nagona. Vanzemaljci su inspirirali niz pisaca, kompozitora, slikara i proizvođača filmova i
postali glavna tema vrlo popularnog žanra "znanstvene fantastike" (SF). Ideja o životu u
svemiru postaje dio kulture, pa čak i religije i filozofije. Sve to navodi na zaključak da
je čovjek prebacio svoj interes sa fizičkog na biološki svemir.
Međutim, potraga za životom u svemiru nije lagan zadatak. Donedavna je bila vezana uz brojna
nagađanja i fantastične vizije i opravdano je smatrana pseudoznanošću. Tek u novije vrijeme
ova potraga dobiva znanstvenu podlogu. Do sada nije bilo značajnijih rezultata. To ne znači
da se trebamo predati, pa tek smo na početku...
Tekst napisao i stranice složio: Jaša Čalogović
Dostupan je i popis literature

|