Život u sunčevom sustavu

Jupiterov mjesec Europa (Galileo)

uropu, jedan od Jupiterovih mjeseca, otkrio je Galileo Galilei 1610. godine zajedno s tri ostala mjeseca koji su nazvani Io, Ganimed i Kalisto. Skoro četiri stoljeća kasnije, u listopadu 1989. godine, odaslana je automatska letjelica Galileo da istraži Jupiter i njegove mjesece. Prvi dobiveni podaci o Europi uzbudili su znanstvenike, jer je letjelica Galileo dala mnogo opsežnije i detaljnije podatke od Voyagera, koji su prošli pokraj Jupitera još 1979. godine. Galileo je potvrdio vjerovanja da Europa možda posjeduje vodene oceane i da je drugo nebesko tijelo osim Zemlje u Sunčevom sustavu na kojem postoji tekuća voda. Utvrđena je nevjerojatna glatkoća površine Europe (najviše mjesto na Europi niže je od jednog kilometra) koja ukazuje da se površina Europe s vremena na vrijeme sama izgladi zbog postojanja tekuće vode ispod smrznute ledene kore. Površina Europe ispresijecana je brojnima kanalima i plitkim udubinama koje jako podjećaju na ogromne zamrznute sante leda. Kružeći ekscentričnom orbitom oko Jupitera na udaljenosti malo manjoj od dvostruke udaljenosti Zemlja-Mjesec (671 000 km), Europa je podvrgnuta jakim gravitacijskim silama koje rastežu njenu unutrašnjost. Rezultat je zagrijavanje Europine jezgre, koje je par puta veće od zagrijavanja pri običnom raspadu radioaktivnih elemenata. Toplina se prenosi na vanjske slojeve, pa tako i na ledeni omotač otapajući ga, ali ne sasvim, zbog vrlo niske temperature (-150 °C) na površini, uvjetovane nedostatkom atmosfere.

Važnost ovog otkrića je u tome što većina znanstvenika smatra da je nastanak života i njegov razvoj

U budućnosti NASA planira istražiti detaljno Europine oceane

vezan za tekuću vodu. Budući da je unutrašnjost Europe jako zagrijana, za pretpostaviti je da se na dnu Europinih oceana nalazi mnoštvo vulkana i gejzira. Upravo ta činjenica daje velike šanse postojanju života na Europi. Naime, oceanografi su 1977. godine pokraj otočja Galapagos na Zemlji u istim uvjetima na 2.5 km dubine pronašli život koji nije vezan za sunčevu svjetlost iako se je do tada smatralo da je sav život baziran na fotosintezi. Na toj dubini daleko od sunčeva svjetla nađeni su 2.5 m dugački cjevasti crvi i neke ogromne školjke razbacane svuda uokolo uz otvore iz kojih je probijala sumporom bogata termalna voda. Utvrđeno je da ti organizmi ovise o sumporu (sumpor je inače smrtonosan u velikim dozama za većinu organizama na Zemlji) i toplini termalnih otvora.

Neki znanstvenici poput Guntera Wachtershausera smatraju da je u sličnim okolnostima nastao život na Zemlji. Odgovarajući tip života imao bi sve uvjete za nastanak, razvoj i održanje na mjesecu Europi. Nakon ovih otkrića jako je porastao interes za Europu. To dokazuje i činjenica da NASA planira 2002. ili 2004. godine poslati orbiter koji bi proučavao podvodne oceane na Europi. U daljnoj budućnosti predviđaju se i ambiciozniji planovi - letjelice opremljene slično kao Marsovi Vikinzi, ali sa mogućnošću promatranja pod vodom.