home





Listopad je mjesec u kojemu ce dominirati veliki plinoviti divovi,
JUPITER i SATURN. Saturn ce se 9. listopada naci u opoziciji sa
Suncem. To znaci da je listopad najbolje vrijeme da se jos koji put
pogleda Saturn. Osim toga listopad je jos zadnji mjesec za koliko
toliko ugodna promatranja na otvorenom dok ne zahladi i dode zima.
One najupornije, zima vjerojatno nece zasmetati, ali vecina ce ipak
radije ostati u svojim toplim domovima nego da vani gledaju zvijezde.


PLANETI

Merkur - 13. listopada ulazi u gornju konjukciju (iza Sunca) i nece biti vidljiv ovoga mjeseca.

Venera - vidljiva poslije zalaska Sunca na zapadu. Trenutacno sa -4.2 mag, najsjajniji objekt na nebu osim Mjeseca i Sunca. 13. listopada Venera ce proci 1 juzno od kuglastog skupa M80, a na 22. listopada (istu noc kad i Mars) samo 0.3 juznije od M19.

Mjeseceve mijene (faze) u listopadu
FazaDatumVrijeme
Mlad117:53
Prva Cetvrt913:23
Ustap164:47
Posljednja
Cetvrt
235:49
Mlad3111:02

Mars - takoder vidljiv na zapadu poslije zalaska Sunca malo istocnije od sjajne Venere. Buduci da je mnogo manje sjajan od Venere (100x) Mars bi trebao izgledati kao malo sjajnija (1.1 mag) crvena tockica blizu zvijezde druge magnitude - Delta Skorpiona (gornji dio). Mars trenutacno ima prividni promjer od samo 5.1" sto je skoro trecinu od onog kojeg je imao u opoziciji (ozujak 1997). Mars ce se sve slabije i slabije vidjeti buduci da se Zemlja polako udaljuje od Marsa. Zanimljiva konjunkcija Marsa i Venere ce se zbiti 26. listopada kad ce se Venera nalaziti samo 2 juzno od Marsa. Prilika za promatranje je i 7. listopada kad ce Mars proci 0.5 sjeverno od M80, te 22. listopada kad ce biti udaljen 2 sjeverno od kuglastog skupa M19 u Zmijonoscu. Jedini problem je sto ce Mars pa tako i ostali objekti biti jako blizu horizontu te ce se zbog toga losije vidjeti. Tijekom drugog tjedna listopada Mars ce proci par stupnjeva od Antaresa sto ce biti vrlo zanimljivo buduci da je Antares crvenkasta zvijezda naoko vrlo slicna Marsu. Zbog toga ce se ciniti kao da gledamo dva Marsa ili dva Antaresa (Antares je ime dobio zbog slicnosti sa Marsom). Antares je drugi najsjajniji crveni div (prvi je Betelgez u Orionu) kojeg vidimo na nebu. Udaljen je od Zemlje dalekih 400 svjetlosnih godina.

Astronomske pojave u listopadu
DatumVrijemeNebeska pojava
3.2 a.m.Pluton u konjukciji s Marsom (13)
5.6 p.m.Venera u konjukciji s Mjesecom (6)
6.5 a.m.Pluton u konjukciji s Mjesecom (7.5)
6.9 a.m.Mars u konjukciji sa Mjesecom (6)
9.5 p.m.Saturn u opoziciji sa Suncem
10.8 a.m.Neptun u konjukciji sa Mjesecom (3)
10.9 p.m.Uran u konjukciji sa Mjesecom (3.5)
11.9 a.m.Jupiter u konjukciji sa Mjesecom (4)
11.4 a.m.Mars u konjukciji sa Antaresom (3.5)
14.2 a.m.Merkur u gornjoj konjukciji (iza Sunca)
15.5 p.m.Saturn u konjukciji sa Mjesecom (0.5)
16.7 a.m.Venera u konjukciji sa Antaresom (1.7)
17.2 a.m.Planetoid Vesta u opoziciji sa suncem
19.10 a.m.Mjesec u konjukciji sa Aldebaranom (0.3)
21.-Maksimum meteora, ORIONIDI
26.ponocMars u konukciji sa Venerom (2.1 J)

Jupiter - najveci planet u suncevu sistemu i dalje se moze vidjeti na jugu u zvijezdu Jarca. Lako ga je prepoznati, jer je odmah iza Venere po sjajnosti (-2.5 mag). Opozicija Jupitera je bila u kolovozu pa mu sjajnost polako opada (zbog Zemljine brze revolucije oko Sunca). I sa najmanjim teleskopom (60mm refraktor) lijepo ce se vidjeti Jupiterov velik disk (45") te cetiri njegova mjeseca (Io, Europa, Ganymede, Kalisto). Te mjesece otkrio je Galileo jos davno u 17st. gledajuci kroz jedan od prvih teleskopa. Zanimljiva stvar za promatranje su i konjunkcije Jupiterovih mjeseca sa Jupiterom. U slucaju da imate bolji teleskop (s vecom lecom) trebala bi se cak vidjeti mala sjena na Jupiterovom disku (naravno ako se radi o donjoj konjukciji). U protivnom, satelit ce na nekoliko sati nestati da bi se zatim pojavio. Pruge na Jupiteru su isto dobro vidiljive, cak i s najmanjim teleskopom. One nastaju zbog Jupiterove brze rotacije (9 sati) koja razvlaci oblake u pruge. Poduhvat vrijedan truda je i opaziti crvenu pjegu - poremecaj u Jupiterovoj atmosferi (najveca oluja koju covjek moze vidjeti) u kojeg bi mogli smjestiti par Zemaljskih kugli (14 000 x 28 000km). Uglavnom Jupiter bi mogao biti jedna od najzanimljivijih meta za promatranje, ako ste vlasnik malog teleskopa. Buduci da se sve vise smanjuje (Zemlja se udaljava), treba pozuriti.

Orbite planeta
Saturn - slicno kao i Jupiter, najbolji objekt za promatranje. Nalazi se u Ribama i vidljiv je cijelu noc. Buduci da je jako sjajan (0.1 mag) nije ga tesko opaziti na istoku kada padne mrak. Saturn je jedan od zahvalnih planeta za koje ne treba veliki teleskop. Vec i sa manjim teleskopom (60mm refraktor) ili cak boljim dalekozorom mogu se nazrijeti Saturnovi prstenovi. Saturn izgleda mozda mirnije od Jupitera, jer mu je disk prilicno jednolican. U stvarnosti na Saturnu bjesne silovite oluje sa vjetrovima brzine i do 1800km/h. Manjim teleskopom moze se vidjeti i Saturnov mjesec TITAN (8. mag.). Za taj neobican mjesec sumnja se da bi mogao skrivati zivot ispod atmosfere koja se pretezno (94%) sastoji od dusika. Planira se jedna misija NASA-e u kojoj bi se sonda spustila u atmosferu Titana. S boljim teleskopom vidljivi su i ostali Saturnovi veci sateliti - RHEA, DIONE, TETHYS (10. mag.) koji imaju orbitu unutar Titanove orbite. Saturn ulazi u opoziciju sa Suncem 9. listopada i tada ce biti najsjajniji te doseci najvisu tocku na nebu. Zbog toga je listopad najbolja prilika za posmatranje Saturna i njegovog mjeseca Titana....

Unutrasnji planeti u listopadu
PlanetMerkurMerkurVeneraMars
Datum15301515
Magnituda-1.20.6-4.21.1
Velicina objekta
na nebu (sekunda)
5.2"4.8"20.0"5.1"
Podrucje osvjetljenja
(iluminacija)
93%96%60%92%
Udaljenost od Zemlje (A.J.)1.2821.4030.8361.854
Udaljenost od Sunca (A.J.)0.3460.4660.7281.429
Rektascenzija (2000.0)11h55.0m15h02.4m16h20.4m16h38.9m
Deklinacija (2000.0)235'-1810'-2418'-2318'

Uran - unatoc udaljenosti od 20A.J. (1A.J.=150 mil. km.) vidljiv golim okom. Sjajeci 5.8 magnitudom, na granici je podrucja sto ga covjek moze vidjeti golim okom. Ipak - buduci da je za to potrebno mracno nebo bez svjetlosne polucije i jako dobar vid, za promatranje se preporuca manji dalekozor ili teleskop (naravno na odmet nije takoder veci teleskop). Nalazi se juzno od trokuta zvijezda Rho, Pi, Omicron u Jarcu (pogledaj sliku).

Neptun - za ovaj daleki planet potrebna su vec opticka pomagala poput teleskopa ili boljeg dalekozora. Nalazi se 8 zapadnije od Urana zamalo na granici zvijezda Jarca.

Vanjski planeti u listopadu
PlanetJupiterSaturnUranNeptunPluto
Datum15151515
Magnituda-2.50.15.87.913.8
Velicina objekta
na nebu (sekunda)
42.8"19.8"3.6"2.3"0.1"
Podrucje osvjetljenja
(iluminacija)
99%100%100%100%100%
Udaljenost od Zemlje (A.J.)4.6068.39619.58530.03530.726
Udaljenost od Sunca (A.J.)5.0439.38919.83430.14830.011
Rektascenzija (2000.0)20h59.8m01h05.3m20h29.1m19h56.8m16h16.7m
Deklinacija (2000.0)-1804'-357'-1941'-2020'-906'

ORIONIDI - neki ga zovu zadnjim toplijim meteorskim rojem u godini. Na zalost ove godine ce Mjesec smetati pri osmatranju vrhunca Orionida 21. listopada. No ne trebamo biti zalosni, jer povecana meteorska aktivnost traje i koji tjedan poslije vrhunca meteorskog roja. Najbolje vrijeme za promatranje Orionida je u kasnom listopadu kad Mjesec ude u fazu mladaka. Orionidi potjecu od cuvenog kometa Halleya. Oni su prasina i materijal izbacen iz Halleyeve jezgre (H-B faq - veza imedu meteora i kometa) koji ulijece velikom brzinom u Zemljinu atmosferu i tamo izgori. Prosjecni broj vidljivih meteora tijekom jednoga sata je 25 (moze varirati izmedu 10 i 70). Orionidi su brzi meteori (40 m/s) koji u 20% slucajeva ostavljaju tragove. Dobili su takav naziv zbog mjesta gdje se pojavljuju tkzv. radijanta koji se nalazi u zvijezdu Oriona.

Asteroid VESTA - 17. listopada nalazi se u opoziciji sa Suncem. Dosezuci magnitudu 6.4, Vesta se moze vidjeti pomocu malog teleskopa ili dalekozora (cak mozda i golim okom na jako mracnom nebom) u zvijezdu Ribe, malo juznije od Saturna (oko 10). Sa promjerom od skoro 500km Vesta se ubraja u jedan od vecih asteroida.




Ostali zanimljivi objekti na nebu


Galaksije, kuglasti skupovi, zvijezdani skupovi

M31 - najbliza galaksija dobro vidljiva golim okom. Buduci da sjaji 4tom magnitudom nije je uopce tesko primijetiti ili naci na mracnijem nebu. Udaljenoscu od 2.2 milijuna svjetlosnih godina i velicinom od skoro 4 (moze se poredati 8 punih Mjeseca), stvarno je spektakularan objekt za vidjeti. Proracunato je da Andromeda "udomljuje" oko 300 milijardi zvijezda. Radijus joj je oko 200 000 svjetlosnih godina i ona je druga veca galaksija u lokalnom jatu uz nas Mlijecni put (vrlo nalikuje na nasu galaksiju). Cijela masa se okrece oko centralnog dijela za sto treba oko 11 milijuna godina (na rubovima 90 mil.). Malo juznije od Andromede (24') nalazi se satelitska galaksija M32 (8.2 mag). Sjevernozapadno (36') je druga satelitska galaksija M110 (NGC205). Neki bolji teleskop trebao bi obje razluciti, ako je dovoljno mracno.

M33 - elipticna galaksija koja se nalazi tocno na polovici puta izmedu zvijezda Andromede i Trokuta. Malo tezi objekt za promatrati buduci da joj je mali povrsinski sjaj rasprostranjen na velikom prostoru (7.0 mag). Neki je jos nazivaju i "Pinwheel Galaxy". Clan je lokalnog jata (nalazi se malo dalje od M31) i tri puta je manja od Andromede. Na jako mracnom nebu i u idealim uvjetima vidljiva je i golim okom (6.5mag). Trebala bi se sigurno vidjeti kroz manji teleskop i malo povecanje (zbog velicine).

Lansiranja u listopadu
DatumDogadaj
1.Step-4 Pegasus XL
13.Cassini Titan 4B (Saturnov orbiter)
18.Globalstar-1 Delta 2
22.Sirius-2/Indostar-1 Ariane 4
24.Lunar Prospector LMLV-2 (Mjesecev obiter)
24.MLV #6 Atlas 2

"Double cluster" (NGC 869 i NGC 884) - dva zvijezdana skupa dobro vidljiva golim okom. NGC 869 sadrzi oko 400 zvijezda, a NGC 884 oko 300. Udaljeni su od nas oko 70 000 svjetlosnih godina. Bili su poznati jos u doba antike i spominjani od Ptolomeja i nekih drugih drevnih astronoma.

M15 - kuglasti skup smjesten malo zapadnije od Epslion Pegaza (Enif). U malim teleskopima M15 ce izgledati kao maglicasti objekt koji je velik kao pola punog Mjeseca (15'). Od nas je udaljen 30 000 svjetlosnih godina.

M2 - kuglasti skup (6.5 mag) pogodan za promatranja dalekozorom ili manjim teleskopom. Smjesten je oko 8 zapadnije od Alfa Vodenjaka, (tik do 26 Vodenj.) ili 15 ispod M15 na granici Vodenjaka sa zvijezdem Zdrijebeta. Sadrzi oko 100 000 zvijezda i udaljen je od nas oko 50 000 svjetlosnih godina.

M13 - jos jedan prekrasni kuglasti skup koji nam polako izmice na zapadu. M13 je jedan od najljepsih kuglastih skupova na sjevernoj hemisferi. Ljepsi i bogatiji su jedino Omega Centauri (NGC 5139) i 47 Tucanae (NGC 104) na juznoj polutci (nisu vidljivi iz nasih krajeva). Vidljiv je i golim okom kao tamna i slaba zvijezdica (5.7 mag) u zvijezdu Herkula zapadnije od zvijezde Eta Herkul. Tek ce bolji teleskop (4 inca) uspjeti razluciti pojedine zvijezde. Ima oko 160 svjetlosnih godina u promjeru, a luminozitet mu je 300 000 nasih sunaca.

Povijesni dogadaji - Listopad
DatumDogadaj
3.35. obljetnica (1962) lansiranja Sigme 7 (Walter Schirra)
4.40. obljetnica (1957) lansiranja Sputnika 1
5.115. rodendan Roberta Goddarda (1882)
5.35. rodendan (1962) "European Southern Observatoy" (ESO)
9.20. obljetnica (1977) lansiranja Soyuza 25
10.35. obljetnica (1962), Mariner 2 otkrio Suncev vjetar
14.50. obljetnica (1947), Chuck Yeager probio zvucni zid
18.150. obljetnica (1847) otkrica asteroida Flora
18.30. obljetnica (1967), sonda Venera 4 sletjela na Veneru
19.30. obljetnica (1967), Mariner 5 proletio pokraj Venere
21.100. rodendan Yerkes observatorija (1897)
22.5. obljetnica (1992), lansiranja STS-52 (Columbia), LAGEOS-S
25.120. rodendan Henry Russella (1877)
30.30. obljetnica (1967), prvo automatsko spajanje
Kosmosa 186 & Kosmosa 188 (USSR)

Zvijezde

Formalhaut - ovo ce vam ime mozda zvuciti poznato, znacenje bi bilo u prijevodu "Usta od ribe". Formalhaut je zvijezda dva puta veca od Sunca i udaljena od nas samo 23 svjetlosne godine. Ubraja se medu sjajnije zvijezde na nebu svjetleci 1. magnitudom u zvijezdu Juzne Ribe (Alfa Junzne Ribe). Neki je takoder zovu "Usamljenom", jer se nalazi na prilicno 'dosadnom' dijelu neba.

Dvostruke zvijezde

Albireo (Beta Labuda) - jedna od najljepsih dvostukih zvijezdi. Sastoji se od sjajnije zute zvijezde (3 mag) i manjeg plavog pratioca (5 mag). Kutni razmak izmedu dvaju zvijezdi je 35" (zvijezde su udaljene jedna od druge velikom udaljenoscu od 3000 A.J.) te se obje komponete dobro vide i sa obicnim dalekozorom. Sjajnija zuta zvijezda u Albireu i sama je dvostruka, ali njen pratioc je toliko blizu da nije vidljiv i sa vecim teleskopima. Albireo je udaljen od Zemlje oko 250 svjetlosnih godina.

Gama Ovna - jos jedna sjajna dvostruka zvijezda. Obe zvijezdice svjetle 4.8 magitudom i udaljene su 8". Manji teleskop sa povecanjem od oko 60x-100x trebao bi ih razluciti.


Ako vas nesto zanima ili imate kakvih komentara vezano za ovaj tekst slobodno mi saljite postu na jcalogov@jagor.srce.hr ili direktno u konferenciju Astronomija.Hr